Da li su inteligentni ljudi uspješniji na poslu?

Inteligencija

“Uvijek sam bio optimist i pretpostavljam da je ukorijenjeno u mom uvjerenju da moć kreativnosti i inteligencije može učiniti svijet boljim mjestom.” Bill Gates

Utvrditi i predvidjeti hoće li kandidat uspješno obavljati svoj posao, je glavni cilj selekcijskog odabira.

To je zanimljiv ali i zahtjevan posao, za organizacijskog psihologa, budući da postoje mnoge individualne razlike kod ljudi koje utiču na različite aspekte ponašanja na poslu. Jedna od karakteristkla po kojoj se ljudi međusobno razlikuju je inteligencija. Schmidt i Hunter u svom članku navode da inteligencija najbolje predviđa budući radni učinak, što opravdavaju i podkrepljuju nizom istraživanja koja su proveli. Ali, na koji način je inteligencija povezana s radnim učinkom, i može li se samo na osnovu inteligencije predvidjeti hoće li kandidat biti uspješan radnik?

Visoko obrazovane osobe, posebno nadarene ili osobe koje imaju širok spektar znanja bivaju od drugih ljudi opisane kao inteligentnim. Ali, pojam inteligencije za različite ljude može imati i različito značenje. Prije svega je potrebno razjasniti šta se tačno misli pod pojmom inteligencije. Teško je pronaći jednostavnu definiciju inteligencije, ali najčešće se koristi ona definicija da je inteligencija sposobnost snalaženje u novim situacijama. Opća inteligencija, u psihologiji se odnosi na sposobnost učenja, planiranja, uočavanja i rješavanja problema, apstraktnog mišljenja, prilagodbe novim situacijama, i upotrebe raznih vještina i informacija. Inteligencija može biti definirana kao jedna jedina sposobnost (kako navode neki autori, pritom se misli na generalni faktor inteligencije) ili pak se sastoji od više faktora, gdje neki psiholozi tvrde 7, a drugi pak govore da postoji i 120 takvih faktora poput npr. verbalnog, matematičkog, spacijalnog, faktora rezoniranja, memorije…

Kako je inteligencija povezana s učinkom na poslu?

Za proces učenja i usvajanja novih znanja su neophodne kognitivne sposobnosti, te olakšavaju savladavanje radnih zadataka. Može se tvrditi prema tome da inteligencija predviđa radni učinak, to jest ukazuje koliko uspješno će pojedinac naučiti i primijeniti znanja koja su bitna za određeni posao.

INTELIGENCIJA = ZNANJE O POSLU = RADNI UČINAK

Od zaposlenika gotovo svaki posao zahtjeva primanje i korištenje određenih informacija, te određenih vještina. Važnost inteligencije je veća što je veći opseg informacija koje zaposlenik mora odraditi i pri njihovoj obradi koristiti složenije vještine. Što je posao kompleksniji, rezultat na testu inteligencije omogućava bolje predviđanje radnog učinka, ukoliko je posao složen i zahtjevan, u njemu će vjerovatno biti uspješnija osoba s višim kognitivnim sposobnostima. Opća inteligencija u najvećem broju poslova obajšnjava veliki dio radnog učinka, ali to naravno ne znači da nema poslova u kojima u velikoj mjeri uspjeh ovisi o nekim specifičnim sposobnostima. Različiti poslovi zahtjevaju i različite specifične sposobnosti (numeričke, specijalne, verbalne..) i vještine koje također utiču na radni učinak.

Prema “teoriji ulaganja”, svaki pojedninac ima određenu razinu inteligencije, koju u skladu sa svojim interesima i usmjerenjima koristi pri sticanju znanja i vještina. Osoba s veliki intresom za književnost će “ulagati” u razvoj svojih verbalnih sposobnosti, a osoba s interesom za muziku će “ulagati” u razvoj svojih muzičkih sposobnosti. Individualne razlike se odlikuju, različitim “ulaganjima”, te govore o specifičnim faktorima. I pri učenju novog posla se taj proces može primjeniti. Za sticanje novih radnih vještina pojedinac koristi svoju inteligenciju, što znači da stupanj dosegnutih specifičnih vještina i sposobnosti ovisi o njegovoj općoj inteligenciji.

poslovna inteligencija

Relevantne kognitivne sposobnosti

Visoke kognitivne sposbnosti ne garantiraju uvijek uspjeh na poslu, ukoliko radno mjesto zahtjeva odlične komunikacijske i interpersonalne vještine uz određene osobine ličnosti, tako da čak i visoko inteligentna osoba koja ne posjeduje određene vješetine – neće biti uspješna na poslu. Na primjer posao vatrogasca uključuje vožnju vatrogasnog vozila, gašenje požara, spašavanje žrtava, učenje novih procedura i korištenej opereme. Zatim pružanje medicinske pomoći, a također za uspješno obavljanje posla vatrogasci moraju raditi u timovima, te su im potrebne komunikacijske i interpersonalne vještine. Vatrogasac mora biti fizički spreman i sposoban za rješavanje problama u hitnim situacijama. Zbog toga kada bi se prilikom zapošljavanja vatrogasca u obzir uzele samo kognitivne sposobnosti, mogao bi se predvidjeti samo jedan aspekt učinka.

Prema tome kognitivne sposobnosti su važne, ali i ne dovoljne za uspjeh na poslu. Ljudsko ponašanje je složeno i treba ga promatrati kao cjelinu. Niti jedno područje individualnih razlika (inteligencija, ličnost, iskustvo…) ne može u potpunosti objasniti i predvidjeti ponašanje na poslu. Prema tome, u selekcijskom procesu, potrebno je u obzir uzeti više prediktora na osnovu kojih se može predvidjeti ponašanje neke osobe.

Podelite sa prijateljimaShare on Facebook0Tweet about this on TwitterShare on Google+0Share on StumbleUpon0Share on Tumblr0Share on LinkedIn0Email this to someone

Comments

  1. Pitanje je koliko je inteligencija bitna za manje složene poslove, čak je moguće da manje inteligentni ljudi takve poslove bolje obavljaju i srećniji su takvim poslom, s druge strane za složenije poslove često su potrebni faktori sredine, podrška kolega da bi se uspešno obavili, moguće je da dobar tim efikasnije obavlja poslove od grupe nadprosečnih pojedinaca koji nisu dovoljno integrisani.

    Teško je to tako generalizvoati, bolje je reći iz kontre – neke poslove manje inteligentni ljudi ne mogu uspešno obavljati.

  2. Ako osobu sa dobrim IQ postaviš na pogrešno radno mjesto, to če za njega predstavljati opterečenje jer neče moči ispuniti sav svoj potencial. I tako umjesto izvanrednog radnika dobiješ nemotiviranog radnika…

Speak Your Mind

*

}